
izvor: foto Emil Medić
Nema ko nije čuo za reku Drinu. Pojedini su za nju saznali zbog izreke da je uzaludno raditi neki posao kao i ispravljati “krivu Drinu” i njene krivudave obale, neki je znaju po slavnim bitkama u Prvom svetskom ratu, a neki po lepoti i predivnoj zelenoj boji.

izvor: panoramio.com
Poznata je i po tome da čini granicu između dve države. Pa malo kroz Bosnu i Hercegovinu, tačnije njen entitet Republiku Srpsku, malo kroz Srbiju, kao da ni sama ne zna gde bi pre. Ali sve dalje i dalje na sever ka velikoj Savi, da se sa njom spoji pa zaplovi ka Dunavu.

izvor: foto Nenad Marić
Obale Drine su naseljavane od najdavnijih vremena. Nekada se zvala Drinos, a narod je prozvao i Zelenika ili Zelenka zbog predivne zelene boje, koja je takva zahvaljujući krečnjaku koji reka spira mrveći planine i stene.

izvor: foto Slavko Polić
Iako buntovna i opasna u svojoj snazi i moći, oni koji su živeli uz nju umeli su da je upoznaju i prilagode se njenim ćudima. To su posebno predstavljali splavari, koji su na svojim “daščarama” i “gredarama” još u 19. veku odvlačili drvnu građu sa Tare i Zvijezde. Sve se to odvijalo do izgradnje hidroelektrane Bajina bašta na Perućcu, pa je Drinska regata ostala kao podsetnik na ta davna vremena.

izvor: foto Nenad Marić
Veliki značaj Drina je imala i zbog svog položaja, koji je vekovima unazad predstavljao granicu između Srbije i Bosne i bio poprište mnogobrojnih bitaka u ratovima.

izvor: panoramio.com
Iako mnogi smatraju da Drinu treba posmatrati od mesta gde spojene vode Tare i Pive daju novo ime, geografi je proučavaju od njenih reka izvornica i doživljavaju kao da i one predstavljaju njen tok.

izvor: foto Dragan Sremac
Kroz visoke krševite planine, koje potiču iz davnih vremena i ledenog doba, obe crnogorske reke stvaraju duboke uske kanjone.

izvor: commons. wikimedia.org
I Tara, koja izvire na Komovima, i Piva, koja izvire na crnogorskoj planini Goliji predstavljaju reke u golim krševitim planinskim bespućima, bez mnogo pritoka, sa dubokim kanjonima koje probijaju kroz vrleti. Stvarajući vrtoglave klance i sutjeske preko Durmitora, najviše planine Crne Gore, polako se približavaju jedna drugoj da bi na kraju spojile svoje tokove.

izvor: wikipedia.org
Drina nastaje tako što se ove dve reke sastaju kod Šćepan Polja, usred visokih krševitih litica Dinarida. Erozija koju su milionima godina stvarale vode sa visokih krečnjačkih masiva stvorila je duboke obale Drine, ali i njenih pritoka u ovom delu, od kojih neke imaju čak i neprohodne kanjone. Zato je divljina odbijala sve one koji su želeli da se ovde naseljavaju pa su tek izgradnjom pruge Beograd-Bar sa ostatkom sveta povezana crnogorska sela u ovom zabačenom kraju.

izvor: foto Stanković Milomir
Od ušća sa Sutjeskom, koja se spušta sa Volujka, Drina se ponaša kao prava dolinska reka, menjajući stalno svoj pravac, praveći oštre lakat-krivine i krivudajući među stenama planina koje su stare preko 150 miliona godina.

izvor: foto I.Aleksijević
Dok je sa jedne strane nadvisuje planina Lelija, a sa druge Pliješ, Drina dubi svoje korito čije je dno prekriveno kamenjem i šljunkom izmrvljenim od stena visokih litica.

izvor: panoramio.com
Potom je čeka ušće sa Bistricom pa joj sveže vode donosi i Ćehotina. Ova planinska reka, koja izvire ispod crnogorske planine Stožer, i sama dubi svoje kanjone i velikom snagom se uliva u zelene drinske vode kod Foče.

izvor: foto Denis Rahmanović
Ovaj mali grad, prvi po redu u drinskom toku, samo je jedan od mnogih koji su tokom istorije bili značajni baš zahvaljujući ovoj velikoj reci. Bilo u ratovima zbog pograničnih krajeva, bilo zbog trgovine i karavanskog puta, kojim se pronosila roba od Jadrana pa sve do unutrašnjosti zemlje.

izvor: panoramio.com
Dok reka nastavlja dalje sa jedne strane joj se izdiže Jahorina, čije su guste trave leti tako zelene da samo one mogu da se uporede sa lepotom drinske boje. Planina je dobila ime po retkoj vrsti grčkog javora, kojih ima samo sa jedne njene strane.

izvor: ljepotebosneihercegovine.blogspot.com
Sa jahorinskih padina sliva se reka Prača i donosi Drini nove vode.

izvor: panoramio.com
Sa druge strane uzvisio se Kovač, čiji krečnjak i stene stare preko 350 miliona godina drobi i mrvi Drina.

izvor: staze i bogaze.info
Svoje prvo veliko skretanje ona pravi kod Goražda.

izvor: foto Nedžad Hidović
U blistavoj prirodi, okružen šumovitim brdima i planinama, i ovaj gradić je u starim vremenima bio na važnom putu uz Drinu koji je vodio ka Pljevljima.

izvor: panoramio.com
A onda se Drina sužava. Ovde se među Vučevicom sa srpske i planinom Devetak sa bosanske strane nalazi kanjon Međeđa.

izvor: foto Milenko Mekić
Nakon njega u Drinu se uliva Lim, njena najvažnija pritoka koja je snabdeva velikom količinom vode koju nosi čak sa dalekih Prokletija i svog izvora koji je u davno ledeno doba bio velika lednička dolina. I on je sam moćan poput Drine, sa mnogobrojnim hidroelektranama koje ga krote i neobičnom dolinom Polimlja, u kojoj se smenjuju kotline i klisure a čuveni manastiri iz srednjeg veka krase njegove obale.

izvor: foto Dragan Sremac
Prvo u nizu jezero koje je nastalo kao pokušaj da se branom ukroti divlja Drina je Višegradsko jezero. I možda se čovek nikada ne bi ni usudio da menja njene obale da nije potapala i nosila sve pred sobom. Tako je jednog proleća krajem 19. veka zbog velikih padavina i topljenja snega potopila mnoga sela pored Višegrada, pa čak i Stari most.

izvor: foto Milan Rapaić
Na jezeru je podignuta hidroelektrana Višegrad, koja je počela sa radom krajem prošlog veka. Tom prilikom potopljeno je i ušće Lima.

izvor: foto Muhić Nihad
A odmah za jezerom i branom beli se čuveni Višegrad u kotlini priljubljen uz Drinu.

izvor: panoramio.com
Iznad njega je stari grad Pavlovina, za koji se ne zna tačno kako je nastao, ali se veruje da ga je podigao neki bogati vlastelin. U okviru njega su ostaci kule osmatračnice na Drini, koja je nazvana Kula Kraljevića Marka. Da je legenda zaživela u narodu pokazuju i udubljenja ispod kule koje je povezuju sa nekadašnjim donjim gradom, a koja su prozvana Markovo sjedalo i Markove stope zahvaljujući priči o tome kako je on jednom sa svojim konjem Šarcem preskočio celu Drinu i srećno stigao u svoje visoko skrovište.

izvor: foto Emil Medić
Zelena Drina tiho teče ispod Starog mosta, simbola Višegrada. Izgrađen je još u 16. veku, a podigao ga je veliki vezir Memed paša Sokolović. Deo je kamenog puta koji je povezivao Bosnu i Carigrad, takozvane Carigradske džade, i mnogo puta je oštećen, ali i obnavljan. Svetsku slavu stekao je zahvaljujući našem nobelovcu Ivi Andriću, koji ga je opisao u romanu “Na Drini ćuprija”, a posebno duh ljudi starog Višegrada koji su se sakupljali na kapiji, proširenoj sredini mosta.

izvor: foto Nenad Obradović
I mnogo je delova grada koji svedoče o burnoj istoriji Višegrada, turskim vekovima koje su remetili upadi ustanika, austrougarskih dejstvovanja u Prvom svetskom ratu i još mnogo nemirnih dana.

izvor: foto Emil Medić
Usred grada, ravnodušan na sve istorijske muke koje su ih okruživale, i danas se u Drinu uliva Rzav, koji stiže sa planine Tare. Na mestu gde svoje vode spaja sa Drinom podignut je Andrićgrad ili Kamengrad, etno –selo izgrađeno od kamena, pa tokom sunčanih dana sav sija u svojoj belini.

izvor: paradisotravel.com
A zatim dalje, između Zvijezde sa jedne i planine Bokšanice sa druge strane, Drina često menja pravac, kao da na sama ne zna kuda pronalazi put koji milionima godina dubi kroz pukotine i podvodne prolaze.

izvor: bih.blogspot.com
Planina Zvijezda se nalazi u trouglu tarskih sela i kanjona Drine, koji oko nje čini okuku. Sa padina prepunih bujnih svetlozelenih pašnjaka koji mirišu od kantariona, bosiljka, kamilice i hajdučke trave i tamnih šuma hrasta kitnjaka, cera, sladuna i borova pada u dubinu pogled od koga zastaje dah.

izvor: panoramio.com
Posla ušća Drine sa Žepom počinje najlepši i najduži kanjon Drine.

izvor: foto Nedžad Hidović
Preko 20 kilometara je dug njegov put koji proseca kroz stenovito planinsko korito, pa su i samo dno zapravo planinski zidovi.

izvor: foto Boro Marić
Na putu između stešnjenih obronaka planine Zlovrh nalazi se i najmanja širina Drine.

izvor: images.lesson.im
Na mestu Tijesno ona iznosi svega 15 metara, pa se njeno dno jedva nazire niz strme litice i stenovite odseke obrasle gustim šumama jele, bukve i smrče. Baš po ovim vrletima svoja skrovišta našle su divokoze i orlovi, a u šumama divlje svinje, vukovi, lisice, srne i zečevi.

izvor: foto Aleksandar Marković
Između Zvijezde i Tare nalazi se deo kanjona u kome se dubina spušta i do hiljadu metara. Po tome se vidi kolika je moć divlje reke kada je u stanju da toliko produbi litice i stene.

izvor: pdpobeda.rs
Daleko u dubini, pored same obale Drinu omeđuju šume jove i dugogranih vrba, a u vodi sve vrvi od života i mnogobrojnih vrsta riba.

izvor: panoramio.com
Kod Klotijevca se kanjon završava i suženje nestaje.

izvor: panoramio.com
Ovde prestaje i mogućnost da se zamisli kakav je bio pre izgradnje brana, kada je po svojoj dubini bio drugi na svetu, odmah iza Velikog kanjona reke Kolorado u Sjedinjenim Američkim Državama.

izvor: panoramio.com
Na ovom mestu se nalazi i najveći vertikalni kanjon u Srbiji, otkriven pre nekoliko godina. On počinje od izvora reke na Zvijezdi pa se preko Tare strmoglavo spušta u Perućačko jezero niz litice i stene. Kanjon je prepun vodopada koji se nižu jedan za drugim, pa izgleda kao da ni ne prestaju. Na mestu gde čini ušće, tačnije gde se stropoštava u Drinu, vrlo blizu brane kod Perućca, odbija se od stena visokih i 800 metara.

izvor: wildserbia.com
Potom se Drina širi kod jezera Perućac.

izvor: panoramio.com
Iako akumulacija počinje još kod Višegrada, ovde se, na svom završetku, u podnožju Tare, konačno baškari posle dugog puta tokom koga je mukotrpno dubila svoje korito.

izvor: foto Emil Medić
Ovde se nalaze i najšire obale, koje dostižu čak 200 metara. Stvaranjem veštačkih jezera donekle je narušen sklad drinskih kanjona, ali ne i njihova lepota.

izvor: foto Snežana Davidović
Koliko je to tačno najbolje pokazuje pogled sa Tare, sa vidikovca Kozje stene, sa koga se vidi kako Drina omeđuje ovu gorostasnu planinu praveći oko nje lakat-krivinu. Ali ne samo to, već i koliko je miliona godina star kanjon i planinske stene jer se baš ovde nalaze najređe biljke koje su postojale još u ledeno doba, a među njima i čuvena pančićeva omorika.

izvor: foto Rajko Krčmar
Na samom kraju jezera pre pedeset godina podignuta je hidroelektrana Perućac, najveća na Drini, koju je pregradila brana visoka skoro 100, a široka preko 400 metara i svojim kamenim obodom dodiruje obale Bosne i Srbije.

izvor: panoramio.com
Na samom dnu visoke brane svake godine se održava Drinska regata, ista ona posvećena nekadašnjim splavarima Perućca i Dervente. Tada rekom zaplovi nekoliko splavova od tarskog četinara, po ugledu na one nekadašnje, ali i stotine čamaca i raznih plovila. Prvih dana se učesnici takmiče u spuštanju desantnim čamcima niz talase i brzake Drine, a narednih plove iz zabave sve do ušća reke Rogačice.

izvor: regata.rs
I čim Drina nastavi slobodno da teče, dočekuje je veliki vodopad, neobičan u svojoj lepoti, kao i rečica koja ga stvara. To je reka Vrelo, jedna od najkraćih i najlepših u Srbiji, koja izvire iz podnožja Tare i u slapovima se spušta do zelene Drine.

izvor: panoramio.com
Neposredno uz ovo slikovito ušće nalazi se mala hidroelektrana, puštena u rad početkom prošlog veka.

izvor: foto Jelena Dilber
U blizini se nalazi i dokaz da je korito Drine od davnih vremena naseljeno. Ovde se uz samu obalu nalazi srednjovekovni lokalitet Mramorje, koji potiče iz 14. veka. Nekropola se sastoji od spomenika – stećaka. Nekada ih je bilo skoro dvesta, a danas jedva stotinak. Na jednoj malenoj livadi u pravilnom redu poređani su mali kameni spomenici, neki glatke površine, neki sa šarama krugova, polumeseca, mača. Tako je mestašce Perućac, zahvaljujući jednoj od najočuvanijih nekropola, pokazatelj koliko je stara kultura na području Drine.

izvor: foto Jelena Dilber
Odmah potom reka stiže do Bajine Bašte, malog mesta, u stara vremena naseljenog samo Turcima, čiji most u blizini ušća sa Račom predstavlja jednu od najznačajnijih graničnih prelaza između Srbije i Bosne i Hercegovine.

izvor: foto Aleksandar Marković
Na samom ulazu u Bajinu Baštu nalazi se svetska atrakcija, kućica na Drini, tačnije, kućica na steni koja odoleva jakim drinskim strujama već skoro pedeset godina. Krajem šezdesetih godina prošlog veka napravili su je kupači ne bi li se na steni nasred reke odmarali. Vremenom su dodavali sve više stvari koje su im bile neophodne, a na kraju i krov da bi im kućica za odmor postala što komfornija. Danas ona predstavlja mesto koje fotografišu turisti iz celog sveta, a koje se savršeno stopilo sa lepotom moćne Drine.

izvor: foto Snežana Davidović
I dalje,drinskim talasima stiže se do mesta završetka rute Drinske regate – do ušća sa rekom Rogačicom, iznad koje se ocrtava golemi Povlen. On započinje venac Valjevskih planina idući ka ravnoj Mačvi.

izvor: panoramio.com
Drina zatim nailazi na jedan od najlepših delova svog toka kroz brda i planine Azbukovice.

izvor:ljubovija.rs
I dok se ona zeleni među srpskim i bosanskim selima, bujične reke često presecaju njene obale. Među njima najlepša je Trešnjica. Neposredno pre nego što će se uliti u Drinu, ova reka neobične lepote stvara duboku krečnjačku klisuru sa vertikalnim liticama. Ovo mesto proglašeno je rezervatom prirode, a prekriveno je gustim šumama na čijim se liticama gnezde suri orlovi i jastrebovi. Ovo je stanište i beloglavih supova, lešinara impozantne veličine, sa rasponom krila i do tri metra. Krajem prošlog veka ova ptica je proglašena za zaštićenu vrstu i u kanjonu Trešnjice se, pored klisure Uvca, nalazi jedna od najvećih kolonija na području Balkana.

izvor: turistickaorganizacijaljubovija.rs
A potom Drina počinje da stvara svoje čuvene meandre kroz tesnace i doline i to je čini jednom od najlepših reka Balkana.

izvor: foto Slavko Polić
Njene najkrivudavije obale čine podnožje Jablanika, još jedne u nizu Valjevskih planina, koja se leti sva zeleni od jarke boje pašnjaka i sočne trave.

izvor: foto Aleksandar Marković
Odmah za njom je i Medvednik, velika planina neobičnog oblika, pa neki smatraju da je ime dobila zato što izdaleka izgleda kao veliki medved koji je prilegao da se odmori. Drugi, opet, što je verovatnije, smatraju da je ovde nekada bilo mnogo medveda. Ali, bez obzira na ime, lepota prirode zelenih obronaka i zelene Drine daju savršeni prirodni sklad.

izvor: foto Branislav Andrić
Na samoj obali Drina nailazi na Ljuboviju i ušće sa Ljuboviđom, najdužom rekom Azbukovice, koja stiže sa zelenog Jablanika.

izvor: foto Slavko Polić
Odavde kreće venac Podrinjskih planina. Prva od njih, Sokolska planina, omeđena je Drinom i ona odavde ulazi u bujna talasasta brda rađevinsko-jadranskog Podrinja.

izvor: serbianoutdoor.com
A reka dalje teče i bez prestanka krivuda. Sa bosanske strane stešnjuje je Glogova planina i ušće sa Glogovskom rekom, a sa srpske Jagodnja sa ušćem Vukove reke i Uzovice. Sa ove podrinjske planine puca najlepši pogled na Drinu i njene beskonačne krivine.

izvor: archive.ec
Sa bosanske strane mnoge reke svoje vode nose Drini. Sve se one spuštaju sa visokih planina. Takva je i Drinjača, koja svoje obale omeđene pašnjacima i šumama spušta sa Javora.

izvor: panoramio.com
A onda se Drina opet širi. I to pod planinom Boranjom, neobičnom po tome što su u njenim dolinama donji delovi dublji od gornjih. Ovu prirodnu retkost napravila je sama Drina, koja ne samo što se i sama useca u planinske stene nego podstiče i jača i usecanje potoka i rečica, koji joj pristižu sa strmih obronaka, slivajući se niz bujne bukove šume među proplancima koje pretrčava preplašena divljač.

izvor: pdpobeda.rs
U njenom podnožju je Zvorničko jezero oivičeno Zvornikom sa bosanske i Malim Zvornikom sa srpske strane, nastalim kad i brana.

izvor: panoramio.com
Na njemu se nalazi hidroelektrana, prva u nizu podignuta na Drini. Gradnja je počela odmah posle Drugog svetskog rata, a posle sedam godina sve je završeno kada se jezero ispunilo vodom.

izvor: panoramio.com
Drina u jezeru dobija plavičastu boju, kao da je mnogobrojne bujične reke i potoci sa bosanskih planina boje svojim nijansama. Zahvaljujući njima je zastrta šljunkom i peskom, pa su ovi nanosi stvorili mnogobrojne male ade i prava poluostrva stvorena od sprudova po čijim šibljacima se gnezdi divlja patka gluvara.

izvor: foto Dominik Kavan
Grad Zvornik je nastao na obroncima Majevice. Vrlo star, naseljen još od keltskih naroda, preživeo je mnoge koji su njim vladali. Oko imena i danas postoje nedoumice. Neki veruju da je sve počelo od visokog zvonika na tvrđavi iznad grada, a neki po Zvonimiru, navodnom osnivaču grada. Ipak, bez obzira na poreklo imena, podignut je na raskrsnici mnogih puteva i živi uz Drinu kao jedan od njenih najlepših ukrasa.

izvor: foto Saša Dragojević
Odavde Drina postaje prava ravničarska reka, prepuna meandara i nanosa peska i šljunka koji menjaju njene obale stvarajući mnoge ade, mala ostrva puna sprudova, mrtvaje i bare.

izvor: panoramio.com
Sa bosanske strane Drina zapljuskuje nisko pobrđe Majevice, velike ostrvske planine nekadašnjeg Panonskog mora. U davno doba, kada je Zemlja tek formirala svoju koru, njene stene su izbile na površinu pod pritiskom vrele lave, a kada je sve prekrilo more, ona je ostala kao jedno od ostrva južnopanonskog arhipelaga. Kada je sva voda otekla, to se desilo baš dolinama Save, Spreče i Drine, pa ujedno predstavlja i tačku njihovog razvođa.

izvor: foto Ljubo Đokić
Sa srpske strane obala u velikom luku uz sprudove obilazi Banju Koviljaču, čuvenu mondensku lepoticu iz 19. veka, poznatu po balovima u Kur salonu i velikom lepom parku omeđenom starim hotelima i vilama koji nose dah stare srpske aristokratije.

izvor: panoramio.com
Ona je ugnezdila pod Gučevom, planine prepune potoka koji se kroz guste bukove šume slivaju u Drinu i dube njegove obronke stvarajući jame. U ovom nesvakidašnjem miru i lepoti prirode teško je poverovati da su se ikada vodile krvave bitke i ratovi.

izvor:obidjisrbiju.com
Krivudajući dalje i razlivajući se kroz Pocerinu, prepunu brda i talasastih livada na padinama podno Cera, Drini se pridružuje Jadar u blizini Loznice.

izvor: panoramio.com
A onda sa obe strane reke nastaju ogromne nizije. Sa jedne strane prostrla se Bosnom Semberija , plodna ravnica koja se naslanja na majevičko pobrđe.

izvor: flickriver.com
U njoj se nalazi Janja, poslednja reka koja se pre ušća sa Savom uliva u Drinu. Dok se spušta sa Majevice, i sama postaje ravničarska, pa se razlivenim obalama uliva u Drinu kod Bijeljine.

izvor: panoramio.com
Sa druge strane je Mačva. Sva u talasima žita, dobila je ime po srednjovekovnom gradu na obali Save.

izvor: sabacturizam.com
Kroz nju Drina kao da preliva svoje vode, koje ovde menjaju boju, kao i svaka velika ravničarska reka koja sa sobom nosi pesak i mulj.

izvor: panoramio.com
I na kraju, u velikoj nepreglednoj ravnici, moćna i divlja Drina, koja se sada lenjo valja nizinom, uliva se u Savu kod Sremske Rače kao njena najveća pritoka. Niko ne bi ni rekao da ume da bude i snažna i ćudljiva jer se ovde kao da nestaje u nepreglednoj širini.

izvor: panoramio.com
Iako toliko puta ukroćena, Drina i dan danas živi svojim ćudljivim rečnim životom. Kada u proleće počnu da se tope snegovi i planinske litice preliju aprilske kiše, ona opet kao nekada nabuja i plavi svoje plodne obale. I ostaje svoja. I u maglovita jutra, kada šumi dok sunce ne obasja njene zelene talase, kao da opominje da je ona zajedno sa prirodom gospodarica i da se menja samo onoliko koliko to ona sama dozvoli.

izvor: foto Snežana Davidović